BALKAN

Veoma je teško pričati o nečem tako potresnom kao što su posledice poplava u susjednim državama, naročito jer se još uvijek ne može predvidjeti kada će stanje biti bezbjedno.

Ipak, kada je procjena negativnih uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu, već sada je jasno da su potrebne hitne mjere i to u kontekstu cijelog regiona, što podrazumijeva i one države, poput Crne Gore, koje nijesu direktno bile pod vandrednim stanjem.

Regionalni pristup upravljanju životnom sredinom jeste jedini ispravan  i sve dok se tako ne bude radilo, a tu prije svega mislim na donosioce odluka, bićemo ugroženiji različitim opasnostima koje, između ostalog, uzrokuju i globalne klimatske promjene, sa čim u vezi možemo dovesti i aktuelnu katastrofu u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj i Hrvatskoj.

Javne politike kako u oblasti upravljanja životnom sredinom, tako i u onim specifičnijim kakve su razvoj energetike, integralni planovi upravljanja vodama, pa i primjena potvrđenih međunarodnih ugovora, jedino ima smisla ako se prave regionalne strategije. U suprotnom, sve gubi suštinski smisao, a najviše gubi budućnost regiona.

Upravo je sada momenat, da u ovoj teškoj situaciji, vlade regiona pronađu motiv više i krenu u umrežavanje, što konkretnije i programiranije, jer treba izvući pouke i iskoristiti podršku i saosjećanje javnosti, koja sada nesumnjivo postoje.

Svi koji žive na ovim prostorima, postaju sve više svjesni da razlike u vjeri, naciji, partijskoj pripadnosti, nijesu nešto što je prepreka za zajednički život, već potpuno suprotno, nešto što Balkan čini jedinstvenim, pa ako hoćete i bogatim.

Izvršne i zakonodavne vlasti država regiona treba da podstiču regionalizaciju i tako Balkan postave na mnogo bolju poziciju za odlučivanje.